Opis i građa
Potočna pastrmka ima poveću, malo nesrazmjernu glavu sa tupom njuškom i velika usta sa oštrim zubima i vretenasto izduženo tijelo, karakteristično za grabljivice. Peraje su joj široke, zaobljene i čvrste, što joj omogućava brzo kretanje kroz jaku maticu. Leđa su joj tamnozelene boje, ponekad tamnosmeđa ili tamnosiva. Bokovi su joj zelenkasti ili žućkasti, a trbuh srebrenast, žućkast ili svijetlosiv. Raspoznaje se po crvenim ili crnim pjegama po cijelom tijelu. Crvenih tačaka obično ima manje i mogu biti u nijansama od jarkocrvene do svijetlocrvene boje. Boja im dosta varira od okruženja u kojem žive. Mlade pastrmke se od starijih razlikuju po boji, koja im se ustaljuje tek poslije druge godine.
Navike, staništa i rasprostranjenost
Pastrmka živi u brzotekućim planinskim rijekama i potocima sa bistrom, kisikom bogatom vodom. Preferira šljunkovito ili pjeskovito, tvrdo dno. Skriva se pod korjenjem drveća, kamenjem ili izdubljenim dijelovima obale, u dubokim virovima. Na pliće i brže dijelove uglavnom zalazi uveče kada kreće u potragu za insektima koji su završili na površini vode. Omiljena hrana su joj insekti, vodene larve i sitnija riba.
Razmnožavanje
Pastrmka se mrijesti od oktobra do kraja februara, u zavisnosti od uvjeta. Mrijeste se u parovima, kada mužjak i ženka nalaze odgovarajuće mjesto na šljunkovitom dnu. Repom i glavom iskopaju jamu duboku oko 20 cm u koju ženka položi 500-3000 jajašaca ikre, koju mužjak odmah oplodi. Jajašca su narandžaste boje i dosta su krupna, veličine oko 5 mm. Period inkubacije traje oko mjesec, nakon čega se izlegu mladunci. Ženka postaje spolno zrela u svojoj 2-3 godini, mužjaci godinu kasnije.